Još danas traje registracija birača iz dijaspore za glasanje na Općim izborima u BiH: Iz CIK-a pojasnili zašto se prijave odbijaju

Član Centralne izborne komisije BiH Ahmet Šantić kazao je za N1 da se broj birača iz inostranstva u posljednja dva ili tri izborna ciklusa stabilizovao, te da trenutno broj prijavljenih iznosi oko 50.000, možda nešto manje.

"Večeras u ponoć ističe rok za prijavu birača za glasanje iz inostranstva, odnosno birača koji svoje biračko pravo mogu ostvariti glasanjem putem pošte ili prijavom za glasanje u određenim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine", rekao je Šantić.

Prema njegovim riječima, konačan broj birača koji će ispuniti sve propisane uslove bit će poznat nakon što Centralna izborna komisija obradi sve pristigle prijave.

Glasanje putem pošte ili u ambasadama i konzulatima

Birači koji žive u inostranstvu prilikom registracije mogu odabrati da glasaju putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Bosne i Hercegovine u kojem bude organizovano glasanje.

Šantić je pojasnio da Centralna izborna komisija planira organizovati glasanje u više od 30 ambasada i konzulata, ali će konačna odluka zavisiti od broja prijavljenih birača i ispunjenosti tehničkih uslova.

"Praksa je bila, a to predviđaju i izborna pravila, da ukoliko se prijavi najmanje 50 birača u jednom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, te ako to predstavništvo ispunjava potrebne tehničke uslove, Centralna izborna komisija donosi odluku o otvaranju biračkog mjesta", naveo je.

Nakon toga izborni materijal bit će dostavljen diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dok će birači koji su odabrali glasanje putem pošte glasačke pakete dobiti na kućnu adresu.

Zašto se prijave odbijaju?

Pojedini politički zvaničnici ranije su kritikovali veliki broj odbijenih prijava birača iz inostranstva, tvrdeći da razlozi odbijanja nisu dovoljno jasno obrazloženi.

Šantić je odgovorio da su uslovi utvrđeni Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i podzakonskim aktima, te da je sistem digitalne registracije putem platforme e-Izbori uveden kako bi se spriječile zloupotrebe.

Podsjetio je da su se ranije sa jedne adrese prijavljivale desetine osoba, često sa sličnim e-mail adresama, zbog čega je uvedena obaveza dostavljanja pouzdanog dokaza o boravištu u inostranstvu.

"Jedan od osnovnih dokumenata, uz identifikacioni dokument i ostalu dokumentaciju propisanu Izbornim zakonom, jeste dokaz o boravištu u inostranstvu koji izdaje nadležni organ države u kojoj birač živi", objasnio je.

Taj dokument mora sadržavati tačnu adresu birača jer se upravo na nju dostavljaju glasački listići, uputstvo i prateća dokumentacija.

Nepotpuna dokumentacija i različiti potpisi

Među najčešćim razlozima za odbijanje prijave su nepotpuna dokumentacija, kopirana samo jedna strana lične karte, nepotpisan prijavni obrazac ili potpis koji se ne podudara s onim na identifikacionom dokumentu.

"Potpis na prijavnom obrascu mora biti identičan potpisu na ličnom dokumentu, bilo da je riječ o ličnoj karti, pasošu ili vozačkoj dozvoli. Ako se potpisi ne poklapaju, naravno da postoji mogućnost zloupotrebe", kazao je Šantić.

Dodao je da birači prijavni obrazac i dalje moraju odštampati, ručno potpisati, ponovo učitati u sistem i poslati Centralnoj izbornoj komisiji s ostalom dokumentacijom.

CIK će, kako je najavio, inicirati izmjene koje bi u budućnosti trebale pojednostaviti cijeli postupak.

"Naš cilj je bio spriječiti zloupotrebe, a nikako onemogućiti birače koji žele ostvariti svoje biračko pravo", poručio je.

Slabiji interes dijaspore i izostanak kampanje

Govoreći o padu broja birača iz inostranstva u odnosu na ranije izborne cikluse, Šantić je rekao da je potrebno učiniti više kako bi se građani, posebno mlađe generacije, motivisali da učestvuju u izbornom procesu.

Političke stranke, dodao je, imaju pravo voditi kampanju među biračima u inostranstvu, ali je ocijenio da je ovog puta takvih aktivnosti bilo manje nego ranije.

"Imam utisak da je ovog puta izostala snažnija kampanja političkih subjekata usmjerena prema biračima koji žive van Bosne i Hercegovine i oni to svakako osjete", rekao je.

Predstavnici Centralne izborne komisije posjećivali su nekoliko evropskih država, ali i zemlje van Evrope, gdje su razgovarali s državljanima Bosne i Hercegovine.

Prema Šantićevim riječima, građani iz dijaspore žele češću komunikaciju s državnim institucijama i jednostavnije procedure registracije.

Ni birači u BiH ne izlaze u dovoljnom broju

Šantić je upozorio da problem niske izlaznosti nije prisutan samo među biračima u inostranstvu.

Više od 30 posto građana koji žive u Bosni i Hercegovini ne izlazi na izbore, dok je ukupna izlaznost približno 55 posto.

Smatra da bi stvarna izlaznost mogla biti nešto veća jer se u Centralnom biračkom spisku nalaze i građani koji su prijavljeni u Bosni i Hercegovini, ali zapravo žive u inostranstvu.

"Činjenica je da ni birači koji žive u Bosni i Hercegovini ne izlaze u dovoljnom broju na izbore. Potrebno je dodatno animirati obje kategorije birača kako bi izbori imali što veći legitimitet", naglasio je.

Prvi glasački paketi početkom augusta

Nakon isteka roka za registraciju slijedi obrada prijava i utvrđivanje konačnog spiska birača iz inostranstva.

Centralna izborna komisija bi početkom augusta, približno 10. augusta, trebala zaključiti birački spisak za ovu kategoriju birača, dok bi prvi glasački paketi na adrese građana mogli biti poslani oko 14. augusta.

Najprije će biti dostavljeni u prekookeanske zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije, a potom biračima u evropskim državama.

Šantić je pozvao građane da, nakon što dobiju glasački materijal, pažljivo pročitaju uputstvo, pravilno popune listiće i što prije pošalju kovertu Centralnoj izbornoj komisiji.

"Želimo da i birači koji žive van Bosne i Hercegovine daju svoj doprinos što većem legitimitetu izbornog procesa", zaključio je Šantić.

Opširnije pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad